Svojstvo nekih nuklida da spontano emitiraju radioaktivno zračenje u obliku elektromagnetskog zračenja ili u obliku čestica. Ako radioaktivni nuklid nalazimo u prirodi govorimo o prirodnoj radioaktivnosti, a ako je radioaktivni nuklid stvoren umjetnom nuklearnom reakcijom govorimo o umjetnoj radioaktivnosti.

Tehnika ispitivanja materijala primjenom prodornog ionizirajućeg zračenja. Zračenje zacrnjuje film koji se nalazi iza uzorka materijala koji je izložen prodornom ionizirajućem zračenju. Razlike u zacrnjenju filma ukazuju na pogreške i neravnomjernosti u materijalu.

Slojevi različitih materijala i različitih debljina koji služe za zaštitu od ionizirajućeg zračenja. Ovisno o tipu i intenzitetu ionizirajućeg zračenja odabire se vrsta i debljina materijala koji će apsorbirati ionizirajuće zračenje do te mjere da zaštiti ljude i opremu.

Nestabilni nuklid koji se spontano raspada bez vanjskih utjecaja uz emisiju zračenja. Radioaktivni izotop nekog elementa. U prirodi postoji oko 2750 radioaktivnih nuklida, koje dijelimo u tri kategorije: praiskonski (postoje na Zemlji od njenog formiranja), kozmogenički (nastali djelovanjem kozmičkog zračenja na atmosferu) i umjetni.

Prirodni radioaktivni element (jednoatomni plin bez boje i mirisa, oko 8 puta gušći od zraka pri sobnoj temperaturi) rednog broja 86, simbol Rn, jako radiotoksičan. Svi izotopi radona su radioaktivni, a nastaju iz radija raspadima unutar prirodnih radioaktivnih nizova radija, torija i aktinija. Radon se kao bezmirisni plin slobodno širi u gotovo svim kućama, ali ne u podjednakoj koncentraciji. Koncentracija ovisi o vrsti materijala i sastavu tla. Najveća je u granitu i vulkanskom kamenju, otvrdloj lavi i bazaltu, dok je u vapnencima daleko manja.

Akronim za ruski naziv Reaktor Baljšoj Moščnosti Kanalnij (originalno Реактор Большой Мощности Канальный-Reaktor velike snage kanalnog tipa). RBMK je grafitom moderiran i kipućom vodom hlađeni reaktor u kojem se vodena para ne stvara u reaktorskoj posudi nego u približno 2000 tlačnih cijevi. Tlačne cijevi sadrže nuklearno gorivo obogaćenja približno 2% U²³⁵. Zbog korištenja grafita za moderator reaktorska jezgra ima veliki volumen (promjer 12 m, visina 7 m). Posljedica toga je relativno komplicirana kontrola rada reaktora i povećani zahtjevi na način korištenja kontrolnih štapova. U Rusiji je nakon izvršenih mnogobrojnih modifikacija u pogonu 11 reaktora RBMK tipa.

Fizikalna veličina koja pokazuje odstupanje od kritičnosti sustava koji sadrži materijal podložan fisiji. Označava se s ρ i definiran je omjerom (k-1)/k, gdje je k multiplikacijski faktor. Ako je reaktivnost veća od nule sustav je natkritičan, ako je jednaka nuli kritičan, dok je u slučaju negativne reaktivnosti sustav potkritičan.

Uređaj u kojem se odvija kontrolirana lančana reakcija fisije. Unutar reaktorske posude nalaze se nuklearno gorivo, moderator i rashladno sredstvo.

Dio nuklearnog reaktora u kojem dolazi do fisijske reakcije. Sastoji se od gorivnih elemenata, hladioca, moderatora i strukturnih materijala.

Cilindrična posuda debelih stijenki koja okružuje jezgru reaktora nuklearne elektrane. Izvedba ovi o tipu nuklearnog reaktora. Kod tlakovodnog reaktora (PWR) i reaktora s kipućom vodom izrađuje se od nehrđajućeg čelika (vidi tlačna posuda). Kod reaktora hlađenih plinom izrađuje se od betona.

U nuklearnoj tehnologiji višestruko projektiranje sigurnosno važnih tehničkih sustava (npr. tehnički sustav snabdijevanja električnom energijom u nuklearnoj elektrani realiziran je zbog poboljšane sigurnosti korištenjem većeg broja dizel generatora od broja potrebnih za normalan rad sustava)

Stara jedinica za ekvivalentnu dozu zračenja, akronim engleskog naziva „Radiation Equivalent Man“ (zračenje ekvivalentno čovjeku), definirana je kao ono oštećenje koje u 1 g ljudskog tkiva izazivaju gama zrake predajom energije od 100 erga (erg je stara jedinica za energiju i iznosi 10^-7 J). Zakonska jedinica za ekvivalentnu dozu zračenja je Sievert (Sv), 1 rem = 1/100 Sv.

Kemijski postupak prerade istrošenog nuklearnog goriva s ciljem razdvajanja fisibilnog materijala (urana, plutonija, transurana) od fisijskih produkata što rezultira smanjenjem volumena visoko radioaktivnog otpada. Ekstrahirani fisibilni materijal može se ponovno iskoristiti kao nuklearno gorivo (MOX).

Stara jedinica za ekspoziciju. Označava se s R, a ime je dobila po njemačkom fizičaru Wilhelmu Conradu Roentgenu. Originalno je definirana kao ona količina gama ili Roentgenskog zračenja koja u 1 cm³ suhog zraka pri normalnim uvjetima stvara ione čiji je naboj jednak jednoj elektrostatskoj jedinici naboja. Zakonska jedinica za ekspoziciju je Coulomb po kilogramu (C/kg) pri čemu su stara i nova jedinica vezane relacijom 1 R = 258 µC/kg.

Prodorno elektromagnetsko zračenje koje nastaje usporavanjem elektrona ili teških nabijenih čestica. U Roentgenskoj cijevi elektroni se ubrzavaju visokim istosmjernim naponom i pogađaju metalnu elektrodu pri čemu nastaje zakočno zračenje koje nazivamo roentgenskim zračenjem. više informacija dostupno na stranici 'Vrste ionizirajućeg zračenja'