Fizikalni sistem, koji sadrži fisibilni materijal, naziva se nadkritičnim ako ostvaruje samoodržavajuću lančanu fisijsku reakciju (koja raste eksponencijalno u vremenu) bez prisutnosti vanjskog izvora neutrona.

Proces raspršenja u kojem nije sačuvana kinetička energija prije i nakon raspršenja.

Osnovna čestica bez električnog naboja koja je uz protone sastavni dio atomske jezgre. Masa neutrona je 1,67492729•10^-27 kg. Stabilan samo kao dio atomske jezgre, ali se kao slobodna čestica zbog slabog međudjelovanja raspada na proton, elektron i antineutrino s vremenom poluraspada od 614 s. Na dnu energetske skale su 'hladni' neutroni, čija energija leži unutar intervala 0 – 0,025 eV, slijede 'termički' neutroni kojima najvjerojatnija energija iznosi 0,025 eV. Klasifikacija neutrona prema energiji se nastavlja redom: 'epitermički' (0,025 eV – 0,4 eV), 'kadmijevski' (0,4 eV – 0,6 eV), 'epikadmijevski' (0,6 eV – 1 eV), 'spori' (1 eV – 10 eV), 'rezonantni' (10 eV – 300 eV), 'intermedijarni' (300 eV – 1 MeV), 'brzi' (1 MeV – 20 MeV) i 'relativistički' s energijom iznad 20 MeV-a.

Prema klasifikaciji radioaktivnog otpada definiranoj Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN 44/2008) u razred 'Nisko radioaktivnog kratkoživućeg otpada' uključen je otpad koji sadrži radionuklide s vremenom poluraspada kraćim od 100 dana koji će se raspasti do razine otpuštanja za 3 godine od dana nastanka.

Akronim za Nuclear Regulatory Commission (Nuklearna regulatorna komisija). NRC je nezavisna agencija Sjedinjenih Američkih Država osnovana 1974. godine kao zamjena za Atomsku Energetsku Komisiju (AEC) koju je osnovao američki Kongres 1946. NRC se bavi širokim pitanjima sigurnosti nuklearnih reaktora, licenciranjem postojećih i novih nuklearnih elektrana, sigurnošću nuklearnih materijala (skladištenje i prijevoz) koji se koriste u razne svrhe te upravljanjem radioaktivnim otpadom. Uloga ove organizacije jest zaštititi javno zdravlje i ostvariti sigurnost svih aktivnosti u nuklearnom sektoru. NRC nadgleda sigurnost rada energetskih i istraživačkih reaktora. Također se bavi pitanjima zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva, njegovog transporta i skladištenja, mogućnošću recikliranja i u konačnoj fazi njegovim odlaganjem.

Nuklearna nesreća predstavlja potencijalno ozbiljni događaj neplaniranog ispuštanja radioaktivnog materijala u okoliš koje ima za posljedicu da je primljena ekvivalentna doza veća od 50 mSv za jednu ili više osoba pučanstva.

Obuhvaća sve korake pridobivanja, obrade, upotrebe i zbrinjavanja nuklearnog goriva: vađenje rude i njezina obrada (proizvodnja žutog kolača), obogaćivanje, proizvodnja goriva, upotreba goriva u reaktoru, pohrana istrošenog goriva i njegovo reprocesiranje ili konačno odlaganje. više informacija dostupno na stranici 'Nuklearni gorivni ciklus'

Vidi reaktor.

Proces spontane transformacije nekog nuklida u drugi nuklid ili u drugo energetsko stanje istog nuklida. Pritom dolazi do emisije čestica (alfa, beta, gama, neutroni). Svaki nuklearni raspad ima karakteristično vrijeme poluraspada.

Materija koja se sastoji od atoma s identičnim jezgrama, tj. od atoma koji imaju isti atomski broj i isti maseni broj. Ukupan broj nuklida jednak je zbroju svih poznatih izotopa svih kemijskih elemenata. Prema svojstvima jezgre, nuklidi se dijele na stabilne i nestabilne. Od poznatih 118 kemijskih elemenata (92 prirodna i 26 umjetnih) postoji oko 4000 različitih nuklida, od kojih je 350 prirodnih. Većina nuklida je nestabilna (radioaktivna), oko 3700.