Teme

Tražilica

Količine i aktivnosti radioaktivnog otpada u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je privremeno uskladišteno oko 50 m3 istrošenih izvora ionizirajućeg zračenja i drugih iskorištenih radioaktivnih tvari čija je ukupna aktivnost približno 16 TBq, Izvori zračenja i radioaktivne tvari koriste se u medicini (nuklearna medicina i radioterapija), industriji (detektori dima, gromobrani), te u istraživanjima, Trenutačno ne postoji niti jedno trajno odlagalište nisko i srednjeradioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj, Predložena lokacija na Trgovskoj Gori kod Dvora na Uni naišla je na velik otpor lokalnog stanovništva i političara, Glavnina radioaktivnog otpada nalazi se u privremenom skladištu Instituta Ruđer Bošković (IRB) i privremenom skladištu Instituta za medicinska istraživanja (IMI) u Zagrebu, Jedino aktivno privremeno skladište radioaktivnog otpada je u IRB-u, Privremeno skladište radioaktivnog otpada u IMI-u prestalo je radom 2000, godine, a pohranjeni istrošeni radioaktivni izvori kondicionirani su i prepakirani u olovne kontejnere 2006, godine, U privremenom skladištu IRB-a nalaze se istrošeni radioaktivni izvori koji prema klasifikaciji Međunarodne agencije za atomsku energiju predstavljaju nisko i Glossary Link srednje radioaktivni otpad (LILW-Low and Intermediate Level Waste).

Prema vremenu poluraspada Glossary Link radioaktivni otpad je podijeljen u dvije kategorije, Prvu kategoriju čini onaj otpad čiji izotopi imaju vremena poluraspada manja ili jednaka 30 godina i naziva se kratkoživući otpad (SL-Short Lived), U drugu kategoriju spada otpad čiji izotopi imaju vremena poluraspada veća od 30 godina i naziva se dugoživući otpad (LL-Long Lived), Volumen kratkoživućeg otpada (LILW-SL) spremljen u privremenom odlagalištu na IRB-u iznosi 4 m3 i uključuje 925 istrošenih radioaktivnih izvora sveukupne aktivnosti 15067,4 GBq, Volumen dugoživućeg otpada (LILW-LL) spremljen u privremenom odlagalištu na IRB-u iznosi 4 m3 i uključuje 16068 istrošenih radioaktivnih izvora sveukupne aktivnosti 515,7 GBq, Kratkoživući otpad podijeljen je u tri grupe, Prvu grupu čine istrošeni izvori čija pojedinačna aktivnost ne prelazi 4 GBq i ima ih 838 ukupne aktivnosti 623,1 GBq, Drugu grupu čine istrošeni izvori čija je pojedinačna aktivnost između 4 GBq i 40000 GBq, a ima ih 87 ukupne aktivnosti 14444,3 GBq, U trećoj grupi s aktivnošću većom od 40000 GBq nema nijednog istrošenog izvora, Dugoživući otpad podijeljen je u dvije grupe, Prvu grupu čine istrošeni izvori čija pojedinačna aktivnost ne prelazi 2 GBq i ima ih 16048 ukupne aktivnosti 84,6 GBq, Drugu grupu čine istrošeni izvori čija je pojedinačna aktivnost veća od 2 GBq, a ima ih 20 ukupne aktivnosti 431,1 GBq, Pored vrlo male količine radioaktivnog otpada niske aktivnosti u Republici Hrvatskoj nalazi se i industrijski otpad vrlo niske specifične radioaktivnosti, Taj industrijski otpad uključuje milijun tona radioaktivne šljake i pepela iz termoelektrane Plomin I, 4,5 milijuna tona fosfogipsa iz Tvornice mineralnih gnojiva u Kutini, te 50 tisuća tona pepela i šljake iz termoelektrane na ugljen u Kaštelanskom zaljevu, Glossary Link Radioaktivnost šljake i pepela iz termoelektrane Plomin I posljedica je korištenja domaćeg ugljena povišene radioaktivnosti u razdoblju od 1970, godine do ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, Radioaktivna šljaka i pepeo imaju vrlo nisku specifičnu aktivnost od oko 1000 Bq/kg zbog prisutnosti radioaktivnih izotopa 40K, 232Th, 226Ra i 238U, Ukupna aktivnost radioaktivne šljake i pepela iz Plomina I je oko 1 TBq, Radioaktivnost fosfogipsa (nusprodukta pri proizvodnji sulfatne kiseline u Kutini) posljedica je prisutnosti radioaktivnih izotopa 40K, 232Th i 226Ra, Specifična aktivnost fosfogipsa je vrlo niska i iznosi oko 450 Bq/kg, Ukupna aktivnost odlagališta fosfogipsa je oko 2 TBq, Valja napomenuti da je odlagalište fosfogipsa jedno od rijetkih odlagališta tehnološkog otpada u Hrvatskoj koje ima uporabnu dozvolu i sustavni monitoring utjecaja odlagališta na okoliš, Radioaktivni pepeo i šljaka u Kaštelanskom zaljevu nastali su izgaranjem ugljena s povišenom prirodnom radioaktivnosti u termoelektrani za potrebe nekadašnje tvornice Inavinil, Radioaktivni pepeo i šljaka odloženi su na površini od 18000 m2, Analize napravljene od strane FER-a pokazuju da bi troškovi izgradnje trajnog odlagališta za nisko i srednjeradioaktivan otpad, uključujući i onaj iz NE Krško, na nedefiniranoj lokaciju u RH bili od 2500 US$/m3 za površinsko odlagalište do 4700 US$/m3 za podzemno odlagalište tunelskog tipa,

Pregled broja i aktivnosti istrošenih izvora čije je Glossary Link vrijeme poluraspada manje od 30 godine a nalaze se u privremenom skladištu u IRB-u

Glossary Link Nuklid Grupa I Grupa II Grupa III Ukupni broj izvora Ukupna aktivnost(GBq)
A <= 4 GBq (4 < A <= 4·104) GBq A > 4·10 GBq
Broj izvora Aktivnost(GBq) Broj izvora Aktivnost(GBq) Broj izvora Aktivnost(GBq)
109Cd 3 0         3 0
57Co 6 0         6 0
60Co 125 25,9 3 13354,8     128 13380,7
137Cs 233 141,1 12 152,6     245 293,7
152Eu 140 406 47 219,3     187 625,3
55Fe 8 1         8 1
3H     2 11,7     2 11,7
192Ir 256 28,2 22 700,3     278 728,5
85Kr 5 8,2         5 8,2
147Pm 8 0         8 0
106Ru 11 0         11 0
90Sr 34 12,7 1 5,6     35 18,3
204Tl 9 0         9 0
Totalno 838 623,1 87 14444,3     925 15067,4

Pregled broja i aktivnosti istrošenih izvora čije je vrijeme poluraspada veće od 30 godine a nalaze se u privremenom skladištu u IRB-u

Nuklid Grupa I Grupa II Ukupni broj izvora Ukupna aktivnost(GBq)
A <= 2 GBq A > 2 GBq
Broj izvora Aktivnost(GBq) Broj izvora Aktivnost(GBq)
241Am 15335 25 18 354,9 15353 379,9
63Ni 3 1,1     3 1,1
226Ra 710 58,5 2 76,2 712 134,7
Totalno 16048 84,6 20 431,1 16068 515,7