Rezultati on-line ankete "Primjena nuklearne fizike jučer-danas-sutra"

Od postavljanja nove ankete 15.12.2014. godine na pitanje je odgovorilo ukupno 270 ispitanika.


1. Kako je glavnina hidropotencijala hrvatskih rijeka već iskorištena, za pokrivanje budućeg porasta potrošnje električne energije Hrvatska će morati graditi elektrane na fosilna goriva ili nuklearne elektrane. Što mislite, ima li Hrvatska dovoljno vlastitih zaliha sljedećih energenata?

Postotak ispitanika koji smatraju da Hrvatska ima dovoljno navedenog energenta


2. U slučaju prijevremenog zatvaranja Nuklearne elektrane Krško Hrvatska bi iz drugih izvora morala nadoknaditi gotovo 18% svojih sadašnjih potreba za električnom energijom. Bi li vama umjesto NE Krško bila prihvatljiva gradnja zamjenske termoelektrane na fosilna goriva (ugljen, naftu, plin)?

Prihvatljivost izgradnje zamjenske termoelektrane na fosilna goriva umjesto NE Krško


3. Prema očekivanom porastu potrošnje električne energije Hrvatska će do 2015. godine morati izgraditi dodatne izvore električne energije ukupne snage 2400 MW. Biste li pristali da se u vašoj blizini gradi: (termoelektrana na plin, termoelektrana na ugljen, nuklearna elektrana)

Postotak ispitanika koji bi pristao da se u njihovoj blizini gradi pojedini tip elektrane


4. Vaše povjerenje u stručnjake koji vode NE Krško je:

Povjerenje ispitanika u stručnjake koji vode NE Krško


5. Kolika je vaša zabrinutost zbog sveprisutne prirodne radioaktivnosti (prirodni kalij u ljudskom tijelu, zračenje tla, prirodni plin radon, svemirsko zračenje ...)?

Zabrinutost ispitanika zbog prirodne radioaktivnosti


6. S obzirom da na Zemlji raste broj stanovnika i njihov standard, rastu i potrebe za energijom. Kad rezerve ugljena, plina i nafte budu potrošene, energetska budućnost ostaje uglavnom na: (nuklearnoj fisiji i fuziji, energiji morskih valova, energiji sunca i vjetra, hidroenergiji)

Energetska budućnost ostaje uglavnom na:


7. Jeste li se u svrhu zaštite okoliša spremni manje voziti automobilom, koristiti racionalnije sustave grijanja i rasvjete i slično?

Spremnost ispitanika da manje voze automobile, koriste racionalnije sustave grijanja i rasvjete i slično


8. Povećano ispuštanje ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu glavni je uzrok globalnoga zatopljenja Zemlje. Smatrate li da je iz toga razloga opravdano intenzivnije graditi nuklearne elektrane (koje ne ispuštaju CO2) umjesto klasičnih termoelektrana na fosilna goriva?

Opravdanost intenzivnije izgradnje nuklearnih elektrana s ciljem smanjenja emisije CO2


9. Prema vašem mišljenju, koji je glavni razlog male zastupljenosti solarnih elektrana te elektrana na vjetar u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije:(otežana nabavka opreme, visoka cijena el. energije iz njih i ovisnost snage o intenzitetu vjetra i sunca, interesi velikih monopolista u energetici, strogi zakonski propisi, ne znam ništa o tome)

Postotak ispitanika koji smatraju da Hrvatska ima dovoljno navedenog energenta


10. Vaše stajalište o nuklearnim elektranama je: (pozitivno, negativno)

Stajalište ispitanika o nuklearnim elektranama

Ako imate pozitivno mišljenje o nuklearnim elektranama, ono je izgrađeno na temelju: (predavanja u školi, utjecaja javnih medija, utjecaja roditelja i prijatelja, činjenice da nuklearne elektrane ne onečišćuju okoliš u tolikoj mjeri kao elektrane na fosilna goriva, ostalog)

Temelji pozitivnog mišljenja prema nuklearnim elektranama

Ako imate negativno mišljenje o nuklearnim elektranama, ono je izgrađeno na temelju: (predavanja u školi, utjecaja javnih medija, utjecaja roditelja i prijatelja, nepoznavanja rada nuklearne elektrane, mišljenja da nuklearka može eksplodirati kao atomska bomba, nelagode koju asocira pojam "nuklearna energija", ostalog)

Temelji negativnog mišljenja prema nuklearnim elektranama


11. Što mislite, je li potrebno graditi odlagalište radioaktivnog otpada u Hrvatskoj? (da, ne, ne znam)

Stav ispitanika prema izgradnji odlagališta RAO u Hrvatskoj


Obrazovna struktura ispitanika (pohađa osnovnu, pohađa srednju, pohađa fakultet, završio osnovnu i nije nastavio školovanje, završio srednju i nije nastavio školovanje, završio višu ili fakultet

Obrazovna struktura ispitanika


Dobna struktura ispitanika (između 7 i 10, između 11 i 14, između 15 i 18, između 19 i 25, između 26 i 35, stariji od 35

Dobna struktura ispitanika